CHAT GPT I ILITI ŠTAKA ZA RAZMIŠLJANJE I ASISTENT U SAMOUBOJSTVU
Ako imate dijete u višim razredima osnovne škole, a možda i u nižim, onda znate da famozni Chat GPT igra sve značajniju ulogu u njihovim životima.
Neki ga koriste umjesto dnevnika kao prijatelja kojem se povjeravaju i pitaju ga za savjet, a sve više djece koristi ga kako bi sastavilo eseje za školu.
Samo mu daju zadatak i objasne temu koja im je zadana i u nekoliko klikova evo ga, sastavak je gotov. Esej ili analiza? Za par minuta odradi za vas vrhunski posao. Bez po muke i uloženog truda, vremena, istraživanja i razmišljanja, servira im rješenje. Generacija Z ili zoomeri obraćaju mu se za svaku glupost, ne daj bože da sami malo upogone mozak.
Znamo da ga i odrasli koriste za pomoć u različitim zadacima, ali, kao i općenito kod pretjerane upotrebe mobitela i surfanja internetom, šteta je neusporedivo veća kod djece čiji je mozak još u razvoju.
I struka je postala zabrinuta jer po svemu sudeći korištenje AI dovodi do već sad mjerljivog i široko rasprostranjenog zaglupljivanja djece i pada sposobnosti kritičkog i bilo kojeg drugog razmišljanja.
Kao da već nisu dovoljno zaglupljeni neprobavljivo plitkim instant dopaminskim sadržajima društvenih mreža, ovo je samo još viši nivo idiokracije.
Osnovne vještine rješavanja problema im pate te, ako je vjerovati istraživanjima znanstvenika s MIT-a, kad ChatCPT djeci piše sastave umjesto da se potrude to sami, dolazi do srozavanja vještina učenja i kognitivnog duga, što znači da kad su konačno imali priliku koristiti svoj mozak, nisu više mogli postići željene rezultate kao prije.
Kad učenici prepuste kritički angažman u učenju umjetnoj inteligenciji, to rezultira “metakognitivnom lijenošću”.
ChatGPT polako postaje digitalni prijatelj sve većem broju djece te ona s njim mogu razviti čak i neku vrstu emocionalnog odnosa budući da je lako smetnuti s uma da razgovaraju s računalom, a ne s pravom osobom.
Ako već i sami niste isprobali, vidjet ćete da kad mu povjerite neki osobni problem, zastrašujuće je koliko zvuči empatično, prijateljski i daje vam uvjerljivu i vrlo konkretnu podršku, pomoć i savjete.
Profesor računarstva s Oxfordskog sveučilišta Mike Wooldridge upozorava da „ChatGPT nema empatiju. Nema suosjećanja. Nikada nije ništa doživio. To je softver koji je dizajniran da vam kaže ono što želite čuti – i to je sve“. ,, Ljudski odnosi temelje se na razumijevanju, iskustvu i emocijama – nešto što nikakav algoritam ne može zamijeniti. Zato je pogrešno vezivati se za ovakve alate kao za bliske prijatelje“.
Ali, nismo uopće svjesni u kojoj mjeri taj ,,odnos“ može biti doslovce opasan po život.
,,ChatGPT je dizajniran da bude beskrajno potvrđujući i uvijek dostupan. Za tinejdžere s mozgom u razvoju ta kombinacija može biti toksična i opasna.“
Svi smo čitali o nedavnom jezivom slučaju šesnaestogodišnjeg dječaka u Kaliforniji koji je uz pomoć tog AI modela s kojim se pet mjeseci dopisivao i razmijenio na tisuće poruka na kraju izvršio samoubojstvo. Chat mu je davao savjete o najboljoj metodi kako si oduzeti život, hrabrio ga u tim pokušajima te mu čak sastavio oproštajnu poruku za roditelje.
Obitelj Adama Rainea je uvjerena da je taj AI model potaknuo njihova sina na samoozljeđivanje i pružio mu detaljne upute o tome kako da si oduzme život te su tužili OpenAI tvrtku za umjetnu inteligenciju jer je smatraju odgovornom za smrt svog sina.
Uslijed ovog groznog događaja Tvorci ChatGPT-a obećali su poraditi na tome da promijene način na koji ovaj AI model reagira na korisnike koji pokazuju mentalnu i emocionalnu uznemirenost te da će ugraditi “jače zaštitne ograde oko osjetljivog sadržaja i rizičnih ponašanja” za maloljetne korisnike. Ova multimilijarderska softverska kompanija obećala je uvesti roditeljski nadzor kako bi roditeljima omogućila “mogućnosti da dobiju više uvida u način na koji njihovi tinejdžeri koriste ChatGPT”,
ChatGPT korisnicima, među kojima su i djeca, može, na primjer, dati detaljan i potpuno personaliziran plan za konzumaciju droga, kao i za samoozljeđivanje, a od preko tisuću odgovora koje je dao više od polovice označeni su kao opasni.
Premda je ChatGPT na početku odbijao odgovarati na osjetljive upite, nevjerojatno je da su upravo znanstvenici pronašli način kako dobiti od njega odgovore na baš sve tako da tvrdite da vam ti savjeti trebaju za roman, školsku za zadaću ili prezentaciju, da nije u pitanju stvarna situacija.
Ako su djeca lukava i daju mu konkretnije upute o stilu, tonu i uzrastu za koji treba nešto sastaviti, dobit će usavršen i personaliziran proizvod koji ni njihovi učitelji neće biti u stanju prepoznati kao umjetno generiran. Međutim, ipak je to stroj koji se ponavlja,, tako da se znalo desiti da profesor dobije gotovo identične uratke na postavljeni zadatak ili poslodavac, pak, hrpu istih motivacijskih pisama na nekom natječaju za posao.
Mladi i djeca se uslijed mentalne lijenosti I praktičnosti previše oslanjaju na umjetnu inteligenciju, a premalo na vlastitu.
Uslijed zahtjevnosti i pritisaka škole teško je odoljeti porivu brzog i lakog rješenja koje je na dohvat ruke, a ChatGPT je uvijek dostupan.
To je, međutim, kao da koristite štaku za mozak, koji onda kao i mišić atrofira, djeca nam postaju mentalno lijena i propada im prirodni intelekt.
A znamo da učenje i snalaženje u životu polazi od kritičkog razmišljanja, logičkog i samostalnog zaključivanja i rješavanja problema, istraživanja, razvijanja mašte te sposobnosti organizacije misli.
Mi kao roditelji moramo djeci osvijestiti ove probleme i stupice, razgovarati s njima, objasniti im je da je važno povezivati znanje, nadograđivati ga te staviti u kontekst, a to ih nažalost uglavnom ni u školama ne podučavaju, već se velika većina gradiva svodi na beskrajno bubanje I reprodukciju ogromne količine naštrebanog znanja koje često ni ne razumiju kako treba.
Moramo im i sami biti uzor da nauče kritički razmišljati, a ne slijepo vjerovati plasiranim informacijama, a tome smo se dobro izučili posljednjih nekoliko ,,pandemijskih“ godina uslijed medijskog ispiranja mozga fabriciranim i manipulativnim informacijama.
Prevelika i olaka upotreba AI alata dokazano može usporiti razvoj moždanih funkcija koje se najviše razvijaju baš u djetinjstvu i pubertetu.
Poradimo ciljano koliko možemo na tome da rast umjetne inteligencije ne označi i ozbiljan pad prirodne ljudske inteligencije, a djeca i mladi su pritom najveće žrtve ovog ,,vrlog, novog svijeta i tehnokratskog društva u nastajanju.
Društva čiji je cilj da poslove nas, ,,beskorisnih izjelica”, čim prije preuzme superiorna, bezlična i hladna AI.
https://www.vecernji.hr/…/zbog-razvoja-umjetne…
https://www.tportal.hr/…/osam-razloga-zasto-bismo…
https://www.teklic.hr/…/unistava-li-koristenje…/305567
https://zimo.dnevnik.hr/…/poceo-sam-plakati-ono-sto…
https://zadovoljna.dnevnik.hr/…/postaju-li-nam-djeca…